„Veliko mi je zadovoljstvo što je Uprava za veterinu i samo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dalo svoj doprinos na ovako važnom skupu, čiji će se značaj, implementiranjem podataka u neka nova naučna istraživanja, pokazati kao jako važan u budućnosti. Evropska agencija za bezbednost hrane(EFSA), kroz saradnju sa svim činiocima u poljoprivredno-prehrambenom lancu, ima važnu ulogu u istraživanjima ispravnosti hrane na osnovu naučnog istraživanja ali i kroz očuvanje zdravlja i dobrobiti životinja, utvrđivanje kvaliteta bilja i životne sredine, sa jednim osnovnim i najvažnijim ciljem, a to je zaštita zdravlja ljudi“ rekao je Matijević. On je podsetio na značaj pouzdanih procena rizika na osnovu najnovijih naučnih dostignuća, što predstavlja veliku sigurnost za same potrošače. EFSA konferencija se danas održava na Fakultetu veterinarske medicine u Beogradu i predstavlja, pored prilike za edukaciju doktora veterinarske medicine, značajan naučni skup uz učešće relevantnih inatitucija čija je osnovna tema zdravlje životinja i bezbednost namirnica animalnog porekla kao i procene i analize rizika, što sve zajedno predstavlja osnovu za očuvanje zdravstvenog stanja čitave nacije. Skupu su prisustvovali i Barbara Galjani, visoki predstavnik EFSA kao i dekan Fakulteta veterinarske medicine prof.dr Milorad Mirilović. Foto: MPŠV
Предмет Јавног позива су инвестиције у физичку имовину и прихватљиви трошкови у набавку новог трактора, са стандардним деловима, уређајима и опремом за извођење пољопривредних радова, укључујући припадајућу тракторску кабину. Снага трактора чија се набавка субвенционише из ИПАРД средстава зависи од сектора улагања и обима производње. Прихватљив је трактор врсте Т1 до Т5 или С1 до С5 у смислу посебног прописа који уређује поделу моторних и прикључних возила и техничке услове за возила у саобраћају на путевима и треба да испуњава услове, нормативе и стандарде у погледу ограничења емисије издувних гасова и загађујућих честица за моторе за вандрумску мобилну механизацију, односно одговарајући „Stage” или „Tier” стандард. По овом Јавном позиву опредељена су средства у износу од 2.696.025.600 динара. Висина подстицаја износи од 60 одсто до 75 одсто прихватљивих трошкова инвестиције, у зависности од тога да ли је подносилац млади пољопривредник или произвођач сертификованих органских производа, као и да ли се пољопривредно газдинство налази у планинском подручју.
Евидентирање ће се вршити путем портала еАграр – Електронски Регистар Пољопривредних Газдинстава (еРПГ) на лично у нашој канцеларији у периоду од 15.10.2024. до 15.11.2024. године.
Pravo na podsticaje za isto grlo ostvaruje se jednom za jednu kalendarsku godinu. Prijave za subvencije se podnose preko platforme eAgrar, odnosno portala ePodsticaji.
„Činjenica je da je rod maline u ovoj godini značajno podbacio, pa se očekuje da u narednim nedeljama i mesecima dođe do povećanja otkupne cene, koja po prvobitnom dogovoru iznosi 250 dinara po kilogramu. Takvi ekonomski indikatori postoje, ali s obzirom na to da se više od 95 odsto naše maline izvozi, da su naša konkurencija Poljska, Ukrajina, Čile sa svojim ogromim plantažama maline, dogovor je da sagledamo kretanje cene na evropskom tržištu i potom se ponovo ovde, u Arilju, sastanemo naredne nedelje“, istakao je Martinović.
Ministar je još jednom podvukao da će se sa dijalogom na relaciji država, lokalna samouprava, otkupljivači i proizvođači maline nastaviti i u budućnosti, jer, kako je naveo, jedino razgovorom i zajedničkim pristupom prevazilaženju ovog višedecenijskog izazova može da se ojača malinarstvo, kao grana poljoprivrede koja je za zapadnu Srbiju od izuzetnog značaja.
Dodao je da malinarstvo za Vladu Republike Srbije, između ostalog, predstavlja i stratešku granu poljoprivrede, odnosno da je demografski značajno, te da državna pomoć proizvođačima maline ujedno predstavlja i nastojanje države da zadrži mlade ljude u svojim otadžbinama. Martinović je potom izrazio zahvalnost proizvođačima i otkupljivačima maline na iskazanom međusobnom razumevanju i zajedničkom stremljenju ka prevazilaženju izazova u malinarstvu, a zahvalio se i predsedniku opštine Arilje Predragu Maslaru, koji aktivno učestvuje u svim pregovorima.
Sastanku je pored ministra Martinovića prisustvovala i državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede Livija Pavićević, direktor Uprave za agrarna plaćanja Slobodan Nikolovski i predsednik opštine Arilje Predrag Maslar. Sa strane proizvođača malina prisutni su bili Mileta Pilčević, Lazar Todorović, Milan Radojičić, Sredoje Crvenković i Miloš Radovanović ispred Udruženja proizvođača maline „Vilamet“, dok su sa strane hladnjačara prisustvovali Milan Stanić iz preduzeća „Stanić d.o.o“, Slobodan Obradović ispred preduzeća „Drenovac“, Rade Ljubojević iz preduzeća „Sirogojno“, Aleksandar Marković ispred fabrike „Budimka“ ITN grupa, kao i Radoje Cvetić iz preduzeća „Master Frigo“.
Neophodno je da poljoprivredni proizvođači prihvate i preuzmu Rešenje o usvajanju zahteva za subvencije koje je isporučeno u njihovo eSanduče i ukoliko nemaju primedbe, odreknu se prava na žalbu saglasno Uputstvu za odustanak od žalbi. Na taj način sredstva će biti brže isplaćena na korisnički račun prijavljen u elektronski Registar poljoprivrednih gazdinstava.
Podsećamo da je neophodno da pre podnošenja zahteva za ostvarivanje prava na ovu vrstu pomoći države, poljoprivrednik izvrši obnovu registracije za tekuću godinu u eRPG. Pravo na podsticaje imaju isključivo poljoprivredni proizvođači koji prijavljeno zemljište i obrađuju – u svoje ime i za svoj račun, a subvencije neće moći da koriste vlasnici zemlje koji tu zemlju zaista ne obrađuju, već je daju u zakup drugom licu. Podsticaji se ostvaruju po površini biljne proizvodnje za zasejane, odnosno zasađene i prijavljene površine pod odgovarajućom biljnom kulturom, do najviše 100 hektara. Svi zainteresovani poljoprivredni proizvođači mogu podneti zahtev za podsticaje na portalu ePodsticaji uz nasu pomoc.
Javni poziv za premiju za mleko za četvrti kvartal 2023. godine zatvara se 15. februara. Ovaj javni poziv raspisan je u januaru i prijave za premiju za mleko u iznosu od 19 dinara po litru se podnose, kao i do sada, preko mlekara, a postoji i mogućnost neposrednog prijavljivanja primarnih proizvođača.