Podsticaji u poljoprivredi i ruralnom razvoju se odnose na direktna plaćanja, mere ruralnog razvoja, posebne podsticaje, kreditnu podršku i IPARD podsticaje, pri čemu je najveći iznos sredstava za podsticaje opredeljen za direktna plaćanja, kao oblik podrške po površini pod biljnom proizvodnjom i kroz plaćanja po grlu. U skladu sa rekordnim budžetom za poljoprivredu u 2025. godini, podsticaji u okviru pojedinih mera direktnih plaćanja uvećani su u odnosu na prethodnu godinu – podsticaji za kvalitetne priplodne mlečne i tovne krave uvećani su sa 40.000 dinara po grlu na 55.000 dinara po grlu, dok regresi za nabavku sertifikovanog semena iznose do 17.000 dinara po hektaru. Podsticaji u poljoprivredi i ruralnom razvoju imaju za cilj održavanje stabilnosti dohotka poljoprivrednih proizvođača, poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima, očuvanje životne sredine, kao i unapređenje konkurentnosti.
Potpisivanju Memoranduma o razumevanju u oblasti vodnih resursa i navodnjavanja prethodio je sastanak predsednika Vlade Republike Srbije Miloša Vučevića i ministra spoljnih poslova Arapske Republike EgipatBedra Abdelatija, kom je prisustvovao i ministar Martinović. Vučević je ocenio da Srbiju i Egipat vezuju tradicionalno prijateljski odnosi, koji predstavljaju dobru osnovu za unapređenje saradnje na svim nivoima, a pre svega za brže povezivanje dveju ekonomija. Premijer je podsetio i na sporazume koje su dve zemlje potpisale u gotovo svim oblastima od obostranog interesa, dodajući da je za brži razvoj trgovinskih odnosa od najvećeg značaja Sporazum o slobodnoj trgovini, potpisan u prethodnoj godini. On je naveo da Srbija veoma ceni podršku Egipta na međunarodnom nivou i dodao da obe zemlje imaju jednaku odgovornost za očuvanje stabilnosti svojih regiona. Ministar spoljnih poslova Egipta preneo je pozdrave predsednika i premijera ove zemlje, poručivši da su odnosi u svim sferama značajno unapređeni zahvaljujući uzajamnoj podršci i razumevanju, kao i posetama zvaničnika na visokom nivou. Abdelati je, navodeći da Egipat ima značajan uticaj i brojne investicije u afričkim državama, istakao da je Srbija poželjan partner u projektima na tom tržištu. Vučević je, s obzirom na to da je Egipat jedna od najjačih privreda u arapskom svetu, pozvao egipatske kompanije da investiraju u Srbiji, pre svega, u oblastima poljoprivrede, infrastrukture, energetike i u IT sektoru. Premijer je istakao da je organizovanje poslovnih foruma veliki podstrek za razvoj ekonomija obeju zemalja. Predsednik Vlade je uputio poziv i za učešće na specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027, koja za Srbiju, prema njegovim rečima, predstavlja veliku razvojnu šansu i mogućnost za promociju svih potencijala.
Slinavka i šap je virusna i veoma zarazna bolest koja pogađa papkare (goveda, svinje, ovce, koze i druge), uz retke slučajeve na drugim vrstama životinja i ljudima. Zaraza ove bolesti prouzrokuje značajne ekonomske štete, zbog čega se nalazi na listi najopasnijih bolesti Svetske organizacije za zdravlje životinja. Što se tiče Republike Srbije, ne postoji nijedna sumnja, niti potvrđen slučaj ove bolesti na našoj teritoriji. Poslednji slučaj slinavke i šapa u Srbiji zabeležen je 1996. godine na teritoriji Kosova i Metohije. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za veterinu aktivno prati situaciju u drugim zemljama i preduzima preventivne mere kako bi se sprečilo unošenje i širenje bolesti na teritoriji Srbije. Uprava za veterinu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je 15. januara 2025. godine održala sastanak sa stručnim timovima i nadležnim institucijama koje će raditi na prevenciji i održavanju visokog nivoa obazrivosti i spremnosti za brzu reakciju u slučaju postavljanja sumnje na ovu bolest u našoj zemlji. Ministarstvo poljoprivrede apeluje na sve zainteresovane strane da prate uputstva nadležnih organa i da se strogo pridržavaju propisanih mera radi zaštite zdravlja životinja i sprečavanja unošenja bolesti u našu zemlju. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Predstavnici Vlade su sa proizvođačima mleka i meda tokom dugog i konstruktivnog razgovora razmotrili njihove zahteve. Istakavši da su Vlada Republike Srbije i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uvideli da postoji problem sa viškom mleka na tržištu, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dr Aleksandar Martinović naveo je da se intenzivno radi na rešavanju ovog pitanja, kako bi mlekare koje su prestale da otkupljuju mleko nastavile sa otkupom i kako ne bi smanjivale otkupnu cenu sirovog mleka, jer to poljoprivrednicima mnogo znači. Sagovornici su i ovom prilikom konstatovali da je država izdvojila do sada najveća sredstva za sektor stočarstva, te da su sprovedene mere već dale rezulate i doprinele povećanju stočnog fonda i povećanju proizvodnje mleka, a da su ovakvi sastanci izuzetno značajni za održavanje stečenog poverenja i jačanje partnerstva između poljoprivrednika i institucija. Na sastanku je bilo reči i o modalitetima za rešavanje pitanja falsifikata mleka, mlečnih proizvoda i meda na tržištu. Takođe, razgovaralo se i o kreditnoj pomoći domaćim pčelarima, a ministar Martinović podsetio je na to da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zaključilo Memorandum o saradnji sa Bankom Poštanska štedionica upravo sa ciljem da omogući poljoprivrednicima da po najpovoljnijim uslovima apliciraju za kredit za sve ono što im je potrebno za unapređenje svoje proizvodnje. U razgovoru su učestvovali Milan Tucaković i Miloš Trajković iz Udruženja odgajivača goveda centralne Srbije, Goran Vasić i Dušan Filipović iz Udruženja proizvođača mleka Mačvanskog okruga, Rodoljub Živadinović iz Saveza pčelarskih organizacija Srbije, kao i Ivan Smajlović ispred laboratorije „Ana Lab d.o.o.“ Pančevo. U svojstvu predstavnika instuticija, pored ministra Martinovića, savetnika predsednika Republike prof. dr Glamočića, šefa Kabineta predsednika Vlade Mićina i savetnika premijera Golubovića, sastanku su prisustvovalipomoćnici ministra poljoprivrede dr Nenad Katanić i Aleksandar Bogićević, direktori Uprave za veterinu i Uprave za agrarna plaćanja Živko Matijević i Slobodan Nikolovski, kao i direktor Akreditacionog tela Srbije Dragan Pušara i dr Slavoljub Stanojević iz Direkcije za nacionalne referentne laboratorije.
Govoreći o promenama na globalnoj geopolitičkoj sceni, Pavićević je istakla da je strateško partnerstvo između Evropske unije i Zapadnog Balkana važnije neko ikad ranije, te da EU ponovo potvrđuje svoju punu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji. Kako je navela, novi instrument EU – Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja ključno sredstvo za ubrzanje procesa proširenja i pruža dodatni podsticaj vladama na zapadnom Balkanu u sprovođenju fundamentalnih reformi, uključujući ekonomske i institucionalne reforme, kao i reforme u oblasti vladavine prava, demokratije i ljudskih prava, potrebne za integraciju u jedinstveno tržište. Prema njenim rečima, Republika Srbija, svesna novog trenutka, prepoznala je mogućnosti, potencijale i perspektive koje ovaj trenutak nosi, zbog čega je preduzela različite aktivnosti na ubrzanju celokupnog procesa evropskih integracija, uključujući i aktivnosti u oblasti poljoprivrede. „Srbija kontinurano ulaže napore u proces evropskih integracija, a posebno bih ukazala na aktivnosti koje su preduzete u pregovaračkom procesu u poglavljima 11, 12 i 13. U Poglavlju 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj, ažurirali smo Akcioni plan u skladu sa novom zajedničkom poljoprivrednom politikom i on je dostavljen Evropskoj komisiji. Republika Srbija će nastaviti da radi na unapređenju sprovođenja Akcionog plana kako bi u što kraćem roku bila spremna za pristupanje. Kada je reč o Poglavlju 12 – Bezbednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, Republika Srbija je intenzivirala rad na ispunjavanju merila za otvaranje pregovora, a pre svega Merila 1, koje se odnosi na donošenje zakonskog okvira, koji je takođe postao deo Reformske agende. Akcioni plan za Poglavlje 13 – Ribarstvo, koje je završno merilo u ovom poglavlju, usvojen je u decembru 2024. godine i nakon prevođenja planirano je da bude dostavljen EK“, naglasila je Pavićević. Ona je podsetila na to da je u oktobru 2024. godine Vlada Republike Srbije usvojila Reformsku agendu, pripremljenu na osnovu Plana rasta za Zapadni Balkan, te navela da je deo Reformske agende i mera iz oblasti poljoprivrede koja se odnosi na jačanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora i da je u toku izrada Akcionog plana za implementaciju Reformske agende. „Republika Srbija ostaje posvećena sprovođenju Zelene agende za Zapadni Balkan, jačanju poljoprivredne produktivnosti, obezbeđivanju bezbednosti hrane, promovisanju održivih praksi i pronalaženju najboljeg rešenja za sve aktuelne izazove, posebno one prouzrokovane klimatskim promenama. Dok nastavljamo naš put ka članstvu u EU, zajednička posvećenost ovim ciljevima važnija je nego ikad i uverena sam da će naši zajednički napori i znanje koje jedni sa drugima delimo postaviti temelje za značajan napredak“, zaključila je Pavićević. Današnji sastanak otvorio je savezni ministar za hranu i poljoprivredu Savezne Republike Nemačke Džem Ozdemir, a u okviru sastanka obratio se i komesar za poljoprivredu i hranu EK Kristof Hansen. Uz državnog sekretara Liviju Pavićević, u zvaničnoj poseti Saveznoj Republici Nemačkoj boravi i šef Kabineta ministra poljoprivrede i pomoćnik ministra Anja Javor, kao i savetnik predsednika Vlade za poljoprivredu Danilo Golubović.
Na sastanku je bilo reči o aktuelnim izazovima u sektoru jagodastog voća, sa posebnim akcentom na otkupnu cenu maline. Istakavši da je za državu Srbiju malina izuzetno važan poljoprivredni proizvod, ministar Martinović je ispred Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pozvao otkupljivače maline da proizvođačima doplate do minimum 300 dinara po kilogramu za maline roda 2024. godine. Osvrnuvši se na aktivnosti po ovom pitanju u okviru svog mandata, Martinović je naglasio da je 7. maja preuzeo dužnost ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a već 10. maja bio u Arilju u cilju razgovora sa proizvođačima maline i iznalažanja rešenja za izazove koji su u tom trenutku bili aktuelni. On je dodao da su potom održani brojni sastanci, te da se aktivno radilo na rešavanju svih pitanja u okviru ove grane poljoprivrede. Martinović je ukazao na to da održavanje drugog sastanka Radne grupe govori u prilog tome da se blagovremeno pristupilo razgovorima u vezi sa proizvodnjom i otkupom jagodastog voća, kako bi u 2025. godini sve zainteresovane strane bile zadovoljne. On je podsetio na to da je agrarni budžet za ovu godinu rekordan, da izdvajanja države za poljoprivrednike nikad nisu bila veća, što im sve uliva nadu i stimuliše ih da nastave sa proizvodnjom u svim sektorima poljoprivrede. Istakavši da je današnja dikusija bila konstruktivna i korisna, ministar je predložio da se sastanci Radne grupe održavaju na mesečnom nivou, kako bi se sva pitanja rešavala u bliskoj komunikaciji proizvođača i otkupljivača jagodastog voća i predstavnika institucija, te kako bi se povratilo međusobno poverenje. Današnjem sastanku su ispred Udruženja proizvođača jagodastog voća „Vilamet“ Arilje prisustvovali Mileta Pilčević, Mile Radojičić i Lazar Todorović, zatim Milutin Živković ispred Saveza udruženja malinara i ostalog jagodičastog voća „Srpska malina“, Božo Joković ispred Nacionalnog društva za voćarsku proizvodnju „Naše voće Srbija“ Arilje i Nikola Mihailović ispred Zadružnog saveza Srbije. Ispred preduzeća „Floriva“ d.o.o. Ivanjica prisutan je bio Zoran Radovanović, zatim Slobodan Simić i Bojan Mandić ispred preduzeća „Intersad“ d.o.o. Rumenka, Filip Zdravković ispred „Sirogojno company“ d.o.o. Sirogojno, Rade Kovačević ispred preduzeća „Agropartner“ d.o.o. Lučani, Slobodan Obradović ispred preduzeća „Drenovac“ d.o.o. Mirosaljci, Miloš Kljajić ispred „Agro Bel System“ d.o.o. Sopot i Branko Davidović ispred Udruženja malih i srednjih hladnjačara „Breza 2022“ Vladičin Han. Sastanku su, takođe, prisustvovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva privrede, zatim predstavnici Privredne komore Srbije, kao i predstavnici Republičkog zavoda za statistiku. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Davanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta propisano je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu donetim još 2006. godine, kojim je uvedena mogućnost svakog zainteresovanog poljoprivrednika da uzme u zakup državno poljoprivredno zemljište putem javnog nadmetanja. Izmenom zakona iz 2009. godine, između ostalog, propisano je i da se javno nadmetanje za davanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta može sprovesti u 2 kruga. Pravo učešća u javnom nadmetanju za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini u prvom krugu ima fizičko lice koje je upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava i nalazi se u aktivnom statusu najmanje tri godine, sa prebivalištem najmanje tri godine u katastarskoj opštini na kojoj se nalazi zemljište koje je predmet zakupa, da je vlasnik najmanje 0,5 ha poljoprivrednog zemljišta, odnosno pravno lice koje je upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava i nalazi se u aktivnom statusu najmanje tri godine, koje je vlasnik poljoprivrednog zemljišta najmanje 10 ha u katastarskoj opštini u kojoj se nalazi zemljište koje je predmet zakupa i ima sedište na teritoriji jedinice lokalne samouprave kojoj pripada ta katastarska opština. Pravo učešća u javnom nadmetanju za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini u prvom krugu ima fizičko lice koje je upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava i nalazi se u aktivnom statusu najmanje tri godine, sa prebivalištem najmanje tri godine na teritoriji jedinice lokalne samouprave koja sprovodi javno nadmetanje, a čija se parcela graniči sa zemljištem u državnoj svojini koje je predmet zakupa. U drugom krugu pravo učešća ima pravno i fizičko lice koje je upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava i nalazi se u aktivnom statusu najmanje tri godine. Pravilnikom o uslovima i postupku davanja u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini bliže su propisani uslovi i postupak davanja u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Tako je članom 25 stav 11 ovog Pravilnika propisano da se u postupku javnog nadmetanja, pravno i fizičko lice prijavljuje i prilaže putem „veb- aplikacije za sprovođenje javnog nadmetanja“ dokumentaciju kojom dokazuje ispunjenost uslova za ostvarivanje prava zakupa. Dakle, ispunjenost uslova za ostvarivanje prava zakupa svih podnosilaca zahteva utvrđuje se na osnovu dokumentacije priložene putem veb-aplikacije za sprovođenje javnog nadmetanja. Na dan otvaranja ponuda, koji je određen odlukom o raspisivanju javnog oglasa, iz veb-aplikacije za sprovođenje javnog nadmetanja se prema visini ponude automatski formira rang lista ponuđača za koje je utvrđeno da ispunjavaju uslove za zakup poljoprivrednog zemljišta. Rang liste se objavljuju na veb-stranici Uprave za poljoprivredno zemljište. Provera svih gore iznetih navoda može se izvršiti prostim uvidom u pomenute zakonske i podzakonske ake u bilo kojoj bazi pravnih propisa, kao i na zvaničnoj veb stranici Uprave za poljoprivredno zemljište. Dodatnom proverom je utvrđeno da je imenovani Dragiša Đorđev imao zaključena dva ugovora o zakupu državnog zemljišta i to u agroekonomskoj 2023/24 godini sa periodom zakupa od 1 godine, i to u katastarskoj opštini za koju je dostavio uverenje MUP-a da ima prebivalište od 1995. godine. Uverenje o prebivalištu izdato od strane nadležnog organa je javna isprava i za istu važi načelo pouzdanosti. Ukoliko Darko Grbić ima dokaze o tome da lica koja prijavljuje Upravi za poljoprivredno zemljište imaju faktičko prebivalište na drugom mestu u odnosu na ono na kojem su prijavljeni, o tome treba da obavesti policijsku upravu, koja je nadležna za postupanje po tim prijavama. Uprava za poljoprivredno zemljište je u cilju otkrivanja zloupotreba i nezakonitog korišćenja državnog poljoprivrednog zemljišta od 18. maja 2021. godine, na sajtu Uprave za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede učinila dostupnim elektronske formulare za prijavu nezakonitosti na poljoprivrednom zemljištu. Na ovaj način Uprava je omogućila svim građanima da vrlo jednostavno i potpuno anonimno, digitalnim putem, prijave divlje deponije na poljoprivrednom zemljištu, kao i uzurpaciju, odnosno korišćenje bez pravnog osnova državnog poljoprivrednog zemljišta. Navedene nezakonite radnje na poljoprivrednom zemljištu se mogu prijaviti putem elektronskog formulara koji se nalazi na sajtu Uprave. Formulari se mogu popunjavati sa bilo kog računara, a naročito su prilagođeni za korišćenje putem mobilnog telefona i omogućavaju da podnosilac prijave jednim klikom automatski unese geolokaciju, odnosno koordinate sa lica mesta, sa mogućnošću prilaganja fotografija, kao i komentara o eventualnom poznatom počiniocu prekršaja ukoliko je poznat. Nakon primljenih elektronskih prijava Uprava preduzima zakonom utvrđene mere, uključujući slanje zahteva republičkoj poljoprivrednoj inspekciji za vršenje kontrole i utvrđivanje da li postoji nezakonito postupanje. Dakle svim licima koja putem telefona kontaktiraju ovu Upravu se ukazuje, kao što je i Darku Grbiću ukazano, na mogućnost prijave uzurpacije kako elektronskim putem preko sajta Uprave za poljoprivredno zemljište, tako i putem elektronske ili pisane pošte. Objavljeni navodi o sugerisanju podnošenja anonimne prijave su u potpunosti izvučeni iz konteksta telefonskog razgovora koji je vodio sa imenovanom službenicom Ministarstva poljoprivrede. Kao dokaz da je Uprava za poljoprivredno zemljište postupala po prijavama nezakontosti, navodimo sledeće: Jedan deo anonimnih prijava za teritoriju Grada Vršca koje su nakon uspostavljanja aplikacije elektronskim putem dostavljene Upravi za poljoprivredno zemljište, odnosile su se na mesto prebivališta učesnika licitacije. Postupajući po prijavama, Uprava za poljoprivredno zemljište je izvršila dodatnu proveru dokumentacije ponuđača na javnom nadmetanju i utvrdila da su prijavljena lica priložila javne isprave Ministarstva unutrašnjih poslova nadležne policijske stanice – uverenja o prebivalištu u datoj katastarskoj opštini u periodu daleko dužem od zakonskog minimuma od 3 godine. Anonimnu prijavu od 27.12.2021. godine da su lica Jovanov Sava, Grnčarski Stefan i Milićev Ljubomir, koja lica se pominju i u kasnijim anonimnim prijavama, sa fiktivnom adresom učestvovala na javnom nadmetanju za davanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, prosledila 10.01.2022. godine Ministarstvu unutrašnjih poslova – PS Vršac, kao nadležnom organu, radi provere navoda iz prijave i daljeg postupanja. Povodom ove prijave, od MUP PS Vršac je ovoj Upravi dostavljeno obaveštenje od 16.05.2022. godine da je doneto rešenje o pasivizaciji adrese za lice Jovanov Sava, a da je za ostala lica postupak u toku. Lice Jovanov Sava, nije bilo zakupac državnog poljoprivrednog zemljišta počev od agroekonomske 2021/22 godine do danas. Jedan deo anonimnih prijava za teritoriju Grad Vršca je sadržao brojeve katastarskih parcela za koje je postupajući po prijavi utvrđeno da u javnoj evidenciji o nepokretnostima nisu upisane kao državno poljoprivredno zemljište već kao privatna svojina, pa samim tim ne mogu ni biti po ovom osnovu predmet inspekcijske kontrole. Jedan deo tih prijava se odnosio i na lica za koja je postupajući po prijavi utvrđeno da više nisu zakupci državnog zemljišta, odnosno da su ugovori prestali da važe istekom perioda zakupa, pa je bilo bespredmetno slati inspekciju. Prijave koja su se odnosile na Savu Čejića iz Pavliša i Jelenu Čejić iz Vlajkovca, koja lica su u vreme prijave imala zaključene ugovore o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta su prosleđene inspekciji radi kontrole i utvrđivanja da li postoji nezakonito korišćenje i po istima nadležni poljoprivredni inspektor je postupio i nije utvrdio postojanje nezakonitosti. Prijave koje su u novembru 2024. godine poslate, a nakon preciziranja od strane podnosioca da su brojevi navedeni kao brojevi parcela, u stvari brojevi jedinica javnih nadmetanja iz Oglasa za davanje u zakup zemljišta, su prosleđene inspekciji i u toku je postupanje inspekcije po tim prijavama. Uvođenjem informacionog sistema o poljoprivrednom zemljištu uključujući i aplikaciju za sprovođenje digitalnog javnog nadmetanja za zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini proces izdavanja poljoprivrednog zemljišta je učinjen maksimalno transparentnim i onemogućeni su nezakoniti uticaji na postupak javnog nadmetanja, olakšano je informisanje svih zainteresovanih lica o zemljištu koje se nudi u zakup. Uprava za poljoprivredno zemljište u svakom trenutku ima podatke o državnom poljoprivrednom zemljištu, kako onom koje se planira za zakup tako i o onom za koje su već zaključeni ugovori o zakupu. Ovi podaci su, stavljanjem u funkciju Geoportala, početkom aprila 2019. godine, postali dostupni i svakom zainteresovanom licu putem zvanične internet prezentacije Uprave za poljoprivredno zemljište – https://gdigeoportal.rs/portal/apps/sites/#/upz, što ukazuje na postignute rezultate u unapređenju kvaliteta upravljanja državnim poljoprivrednim zemljištem. Linkovi za pristup podacima o državnom poljoprivrednom zemljištu: https://gisportal.gdi.net/portal/apps/sites/#/upravapz https://gp.upz.minpolj.gov.rs/InzemBid https://gp.upz.minpolj.gov.rs/anteroom/UPZ https://www.upz.minpolj.gov.rs Napominjemo da su objavljivanjem neproverenih informacija na portalu „Nova.rs“, odnosno bez traženja izjašnjenja nadležnog Ministarstva povodom istih, pre svega objavljeni netačni podaci o radu državnog organa, a navođenjem ličnog imena službenika Ministarstva povređeno je lično pravo imenovanog lica, a naročito aludiranjem na učestvovanje u korupciji – što znači korišćenje službenog pložaja radi sticanja nedozvoljene koristi za sebe ili drugoga. S obzirom na navedeno, a u skladu sa članom 5 Pravilnika o zaštiti ljudskih prava u oblasti pružanja medijskih usluga (Sl.glasnik RS broj 55/2015), potrebno je da pružalac medijske usluge javno otkloni ove posledice, objavljivanjem odgovora Ministarstva povodom teksta. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede