Memorandum između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije i Ministarstva životne sredine, poljoprivrede i stočarstva Republike Burundi o saradnji u oblasti poljoprivrede razmenili su ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dr Aleksandar Martinović i ministar spoljnih poslova i razvojne saradnje Albert Šingiro, kao ovlašćeni potpisnik. Memorandum je potpisan sa ciljem negovanja prijateljskih odnosa i jačanja partnerstva dveju zemalja i uspostavljanja saradnje u oblasti poljoprivrede, a u skladu sa načelom jednakosti, uzajamnog poštovanja i obostrane koristi. Imajući u vidu potencijale srpske poljoprivredne proizvodnje, prehrambene industrije, razvijenosti i primene nauke u poljoprivredi, postoji širok spektar mogućnosti za saradnju u ovom sektoru između Republike Srbije i Republike Burundi. Danas je, između ostalog, razgovarano o plasmanu svih vrsta kontinentalnog voća, konditorskih proizvoda, mlečnih proizvoda i pilećeg mesa iz Republike Srbije na tržište Republike Burundi, ali i o uvozu kafe i čaja, kao glavnih izvoznih proizvoda Burundija, u našu zemlju. Takođe, s obzirom na to da Republika Srbija poseduje reprezentativne institute koji se bave istraživanjima i razvojem u oblasti semenarstva, sadnog materijala, voćarstva, povrtarstva, stočarstva, zemljišta i primene najsavremenijih tehnologija u oblasti agrara, a da poljoprivredu Burundija karakterišu niski prinosi i slaba primena agrotehničkih mera, tokom današnjeg susreta dve delegacije izražena je spremnost naše države da pomogne Burundiju u razvoju poljoprivrede i prehrambene industrije kroz obezbeđivanje kvalitetnog semenskog materijala i transfer znanja, iskustva i tehnologija. Dodatno, Srbija je iskazala spremnost da pruži podršku i kroz održavanje obuka i primenu savremenih tehnika u ratarstvu, uz korišćenje srpske poljoprivredne mehanizacije, a u kontekstu nastojanja Burundija da ojača i diversifikuje ovaj važan sektor koji čini čak 40% BDP-a zemlje i zapošljava oko 80% stanovništva. S tim u vezi, danas je bilo reči o uspostavljanju saradnje srpskih instituta sa nacionalnim institutom Burundija za agronomske nauke (Institut des sciences agronomiques du Burundi) i stručnom usavršavanju njihovih kadrova u Srbiji. Oblasti saradnje definisane Memorandumom podrazumevaju još i podsticanje partnerstva između preduzeća u oblasti poljoprivrede i povezanim sektorima, zatim saradnje u veterinarskoj i fitosanitarnoj oblasti i u oblasti biotehnologije, organske poljoprivrede, akvakulture i razvoja politike kvaliteta u poljoprivredi. Na današnjem sastanku delegacija Burundija je, između ostalog, pozvana i da poseti Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu u maju ove godine. Autor foto: Tanjug i zvanični kanali predsednika Republike Srbije
Šta je slinavka i šap i zašto je opasna? Slinavka i šap je jedna od najopasnijih zaraznih bolesti papkara, uključujući goveda, svinje, ovce i koze. Brzo se širi direktnim kontaktom među životinjama, ali i preko zaraženih predmeta, hrane, vode i ljudi koji su bili u kontaktu sa inficiranim životinjama. Bolest izaziva velike ekonomske gubitke i zahteva najstrože mere kontrole, uključujući: Situacija u Srbiji i preventivne mere U Republici Srbiji slinavka i šap nije zabeležena od 1996. godine. Ipak, s obzirom na nedavne slučajeve u Turskoj, Nemačkoj i sada Mađarskoj, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 21. januara 2025. godine donelo je Naredbu o merama za sprečavanje unošenja slinavke i šapa (“Službeni glasnik RS 6/2025”). Ova naredba propisuje: Apel stočarima i veterinarima Ministarstvo apeluje na sve stočare, veterinare i druge aktere u sektoru stočarstva da pokažu maksimalnu odgovornost i preduzmu sve neophodne mere kako bi sprečili potencijalni unos bolesti u Srbiju: Pojačane mere biosigurnosti Ministarstvo posebno naglašava važnost sledećih mera na farmama: Apel građanima koji dolaze iz Nemačke i Mađarske Ministarstvo upozorava građane koji dolaze iz Nemačke i Mađarske da je unos proizvoda životinjskog porekla strogo zabranjen, jer predstavlja najveći rizik za unošenje virusa u Srbiju. Uprava carina će pojačati kontrolu putnika, vozila i ličnog prtljaga, uključujući sve vrste sendviča i drugih proizvoda životinjskog porekla. Granična veterinarska inspekcija će u saradnji sa Upravom carina sprovoditi sve propisane mere u skladu sa Naredbom. Kontinuirani nadzor i zaštita stočarske proizvodnje Ministarstvo je u stalnoj komunikaciji sa veterinarskom inspekcijom, veterinarskim subjektima i nadležnim organima u Srbiji i Evropi, kako bi osiguralo blagovremeno sprovođenje preventivnih mera. Samo zajedničkim naporima, strogom primenom biosigurnosnih mera i brzim reagovanjem možemo sačuvati domaću stočarsku proizvodnju i sprečiti širenje ove opasne bolesti. Ministarstvo nastavlja da prati situaciju i o svim novim okolnostima će blagovremeno obaveštavati javnost.
Svako pčelinje društvo podiže prinose okolnih poljoprivrednika. Pored toga i proizvodnja hrane zavisi od pčela, pa tako svaki treći zalogaj direktno zavisi od pčela, a svaki drugi indirektno. Sačuvajmo pčele od trovanja! Nepravilna upotreba sredstava za zaštitu bilja, pored opasnosti da dovede do trovanja pčela, utiče i na oprašivanje, pa usled lošeg oprašivanja ne samo da opada prinos, već se i smanjuje kvalitet plodova (manje učešće plodova prve klase u rodu). Zakon potpuno zabranjuje primenu pesticida otrovnih za pčele u toku cvetanja, u bilo kom delu dana, tako da se pesticidi koji su otrovni za pčele ne smeju primenjivati ni uveče ni rano ujutru. Važno je napomenuti da se sredstva za zaštitu bilja primenjuju u skladu sa registracijom – deklaracijom i uputstvom, a takođe je bitno da se poštuje predviđena koncentracija i karenca, a sve u skladu sa dobrom poljoprivrednom praksom. Apelujemo na poljoprivredne proizvođače, da čak i kada primenjuju sredstva za zaštitu bilja koja su otrovna za pčele kod kulture koja nije u cvetu, prvo suzbiju korove u voćnjacima, jer upravo korovi koji su u fazi cvetanja mogu da budu posećeni od strane pčela i da pored toga što biljke koje tretiraju nisu u fazi cvetanja, do trovanja dođe zato što pčele idu na korovske biljke ispod stabala koje su u cvetu. Potrebno je skrenuti posebnu pažnju poljoprivrednim proizvođačima da je prilikom tretiranja uljane repice i soje insekticidima, zabranjeno primenjivati insekticide koji su otrovni za pčele u toku cvetanja kao i da se prilikom tretiranja uljane repice pre cvetanja koriste sredstva za zaštitu bilja koja imaju kraći period delovanja. Zahvaljujući odličnoj saradnji Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) sa Upravom za zaštitu bilja, koja je iz godine u godinu sve bolja i bolja, i prošle sezone smo uspeli preventivno da zaustavimo par najavljenih tretiranja uljane repice u cvetu. Tretiranje komaraca iz vazduha takođe predstavlja ogroman problem, jer se često poklapa sa cvetanjem lipe, a i drugih medonosnih biljaka, koju pčele intenzivno posećuju. Apelujemo na nadležne, pre svega lokalne samouprave, da tretiranje komaraca iz vazduha ne sprovode, već da se komarci i krpelji tretiraju sa zemlje, preparatima koji nisu toksični za pčele, u kasnim večernjim satima, kada nema aktivnosti pčela. Savez pčelarskih organizacija Srbije je ove godine izradio postere koji sadrže uputstvo za pravilan tretman voćnih kultura, koji imaju za cilj da smanje trovanja pčela usled nepravilne upotrebe pesticida. Ovom prilikom se zahvaljujemo Upravi za zaštitu bilja na svemu što čine za pčelarstvo Srbije, kao i Službi za saradnju sa medijima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zbog pomoći da ove važne informacije dođu do što većeg broja ljudi.
Projekat reintrodukcije jelenske divljači, kao važne mere koja se zasniva na pažljivo planiranom i organizovanom vraćanju jedinki u staništa iz kojih su nestala, finansiran je od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za šume i započet je 2017. godine. Do sada je u lovišta na Kopaoniku, Zlatiboru, u Novoj Varoši, Užicu, Kraljevu, Žagubici i Knjaževcu ispušteno ukupno 588 grla jelenske divljači, koja je dopremana iz lovišta javnih preduzeća „Srbijašume“ i „Vojvodinašume“ i Nacionalnog parka „Fruška gora“. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivred je samo na ovaj način u lovišta Srbije uložilo blizu 300 miliona dinara. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nastavlja sa ulaganjima u lovstvo kroz nove projekte koji su u planu.